Kapau ʻokú ke fiemaʻu ha taha fakatonulea, tā ki he sēvesi Liliulea mo Fakatonulea ʻi he 131 450.
'I he Peesi ni
Maluʻi koe mo e niʻihi kehé mei he KŌVITI-19
Ko e KŌVITI-19 ʻoku kei takatakai pē ʻi he lotoʻi komiunitī. ʻOkú ne kei lava lelei pē ke ʻai ha niʻihi ke nau puke lahi ʻaupito. Ko hono maluʻi koé ko e founga lelei taha ia ke maluʻi ai ʻa e niʻihi kehé. ʻE ʻikai ke ke lava ʻo fakamafola ʻa e KŌVITÍ kapau ʻoku ʻikai ke ke maʻu ʻa e KŌVITÍ.
Fai hao sivi
Nofo ʻi ʻapi pea fai hao sivi ʻenitiseni vave (RAT) kapau ʻokú ke:
- maʻu ha ngaahi fakaʻilonga hangē ko ha lele noa pē ʻa e ihupeʻé, mamahi e mongá, tale, mofi, pe fakamokosia.
- ko ha taha feohi vāofi koe ʻo ha taha ʻoku puke ʻi he KŌVITI-19.
Kapau leva ʻoku nekativi ʻa e ola ʻo ho siví, ʻoku totonu ke ke toutou sivi hokohoko pē ʻaki ʻa e meʻasivi ʻenitiseni vavé ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi mo nofo maʻu ʻi ʻapi kae ʻoua kuo mole atu ʻa e ngaahi fakaʻilongá.
Kole ki ha toketā ke fai hao sivi PCR kapau te ke puke lahi ʻi he KŌVITI-19. ʻOku ʻikai toe fiemaʻu ia ke ke līpooti ʻa e olá kapau naʻá ke sivi ʻo positivi mei ha meʻasivi PCR.
Maʻu ha fakamatala lahiange ʻi he Fai hao sivi .
Tokangaʻi ʻa hoʻo moʻui
Kapau ʻoku sivi koe ʻo positivi ki he KŌVITI-19 ʻoku totonu ke ke mālōlō pea fetuʻutaki ki ha toketaá. Ko e kakai tokolahi te nau maʻu ha ngaahi fakaʻilonga maʻamaʻa pē pea ʻe lava ke tauhi lelei pē ʻi ʻapi. ʻOku totonu ke ke:
- Nofo maʻu ʻi ʻapi ʻo ʻoua toe siʻi hifo ʻi ha ʻaho ʻe 5. ʻOua ʻe ʻalu ʻo ngāue pe ako. Fakamamaʻo mei he ngaahi falemahakí, ʻapi tauhi kau vaivai, pea mo e ngaahi sēvesi ki he kau faingataʻaʻia fakaesinó.
- Tui ha meʻa maluʻi fofonga kapau ʻe fiemaʻu ke ke mavahe mei ʻapi ʻi ha meʻa fakavavevave. Ko e meʻa maluʻi fofonga lelei tahá ʻa ee ʻoku ngāueʻaki ʻi he falemahakí pe N95.
- Tala ki he kakai naʻá ke feʻiloaki mo iá pe ʻi he ngaahi feituʻu ne ke toki ʻalu ki aí ʻokú ke puke ʻi he KŌVITí.
Kapau ʻe fakaʻau ke kovi ange ho ngaahi fakaʻilonga puké, ʻoku totonu ke ke talatala ki ha GP.
Te ke lava foki ʻo tā ki he Laine Tokoni Kolonavailasi ʻi he 1800 020 080.
Telefoni ki he Vaʻa ʻo e Potungāue Fakatuʻupakē ʻa Vikatōliá ki ha tauhi fakavavevave kapau ʻoku ʻikai lava ke ke fetuʻutaki ki ha Toketā.
Ki he ngaahi meʻa fakatuʻupakē fakavavevavé telefoni ki he Noa ʻe Tolu (000).
Te ke kei lava pē ʻo fakapipihi ʻa e mahakí ʻo aʻu ki he ʻaho ʻe 10. ʻOku totonu ke ke nofo maʻu ʻi ʻapi ʻo kapau ʻoku lelenoa pē ho ihupeʻé, mamahi ho mongá, tale, mofi, tautaʻa, pe nounou ʻa e mānavá. Ngāueʻaki ha meʻasivi ʻenitiseni pe talanoa ki ha toketā kapau ʻoku ʻikai ke ke fakapapauʻi.
Tokoni
Ki ha fakamatala lahiange:
- ʻAʻahi ki he Lisi vakaiʻi ʻo e ki he meʻa ke fai kapau ʻoku positivi ʻa e ola ho sivi KŌVITI-19
- ʻAʻahi ki he Levaʻi ʻo e ki he ngaahi fakaʻilongá pea mo hono tokangaʻi ʻa hoʻo moʻuí ʻi ʻapi.
Ke lea ki ha taha:
- Telefoni ki he Laine Tokoni Kolonavailasi ʻi he 1800 020 080
- Telefoni ki he Sēvesi Liliuleá mo e Fakatonuleá ʻi he 131 450
Fakaʻekeʻeke fekauʻaki mo e ngaahi faitoʻo KŌVITI
Ko e ngaahi faitoʻo KŌVITÍ ʻoku nau fakahaofi moʻui pea taʻofi e kakaí mei he puke lahi ʻi he KŌVITI-19. ʻOku totonu ke maʻu leva ia ʻi he vave tahá pea ʻi loto ʻi he ʻaho ʻe 5 ʻo hoʻo ongoʻi puké ke maʻu ʻa e ola lelei tahá.
Tali ʻa e ngaahi fehuʻí ke ʻilo pe ʻokú ke ʻatā ke maʻu ʻa e ngaahi faitoʻo KŌVITI. Fakalea ki ha toketā kapau ʻokú ke fakakaukau ʻokú ke ʻatā. ʻE ala tokoni atu ha toketā ke fakapapauʻi ʻokú vave ʻa hono faitoʻo ʻa e kakai kotoa pē ʻoku nau ʻatā ki aí
Ki ha fakamatala lahiange sio ki he Ngaahi faitoʻo ki he mahaki ʻo e vailasí mo e ngaahi faitoʻo .
Tui ha meʻa maluʻi fofonga/maasi
ʻOku lava ʻe he meʻa maluʻi fofongá ʻo taʻofi koe mei he puke pe fakapipihi 'o e KŌVITÍ-19. ʻOku totonu ko e meʻa maluʻi fofongá ʻoku kualitī lelei pea feʻunga lelei foki ʻi he fofongá. Ko e maasi N95 mo e P2 (meʻa mānava) ʻokú na fai ʻa e maluʻi lelei tahá.
ʻOku totonu ke ke tui ha maasi:
- ʻi ha meʻalele maʻae kakaí, ʻi loto ʻi ha feituʻu kakai, pea ʻi tuʻa ʻi ha uhouhonga ʻo ha kakai tokolahi.
- kapau ʻokú ke puke ʻi he KŌVITI-19 pea ʻoku fiemaʻu ke ke mavahe mei ʻapi
- kapau ʻokú ke pe mo ha taha ʻa ia ʻoku tuʻu laveangofua ke puke lahi.
Ko e fanau taʻu 2 pe siʻi hifo ʻoku ʻikai totonu ke nau tui ha maasi telia naʻa nau loʻoa ai pe fulutāmakia.
Ki ha fakamatala lahiange sio ki heNgaahi Meʻa maluʻi .
Fai leva ho huhu maluʻi hokó
Ko e huhu maluʻí koe founga lelei taha ia ke maluʻi koe mo e fāmilí mei he puke lahi ʻi he KŌVITI-19. ʻOku totonu ke ke fakapapauʻi ʻokú ke maʻu ʻa e huhu fakamuimuitaha ʻoku fiemaʻu kiate koé. Talanoa ki ha toketā ke ʻilo pe koe tousi ʻe fiha ʻoku totonu ke ke maʻú.
ʻOku totonu ke ke kei huhu maluʻi pē neongo pe kuó ke ʻosi puke ʻi he KŌVITI-19. Ngāueʻaki ʻa e meʻa kumi ʻo e kiliniki huhu ke puka ʻa hoʻo tousi hoko' ʻi hoʻo toketā pe famasī lōkoló.
Ki ha fakamatala lahiange sio ki he huhu maluʻi .
Fakaʻatā ha ʻea foʻou ke hū ki loto
Ko e KŌVITI-19 ʻoku mafola ʻi he ʻeá. Ko hono ʻomi ko ia ʻo e ʻea foʻoú ki he loto falé te ne lava ʻo fakasiʻisiʻi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo e mafola ʻa e KŌVITI-19. Fakaava ʻa e ngaahi matapā sioʻatá pe matapaá ʻi he taimi kotoa pē ʻoku faingamālie lolotonga ha fakatahataha fakatokolahi ʻi loto fale. Kapau ʻoku ʻikai ke ke lava, te ke lava ʻo ngāueʻaki ha meʻa fakamaʻa ʻea toʻotoʻo (HEPA filter) ʻa ia te ne toʻo ʻa e fangakiʻi meʻa kehe ʻoku ʻi he ʻeá.
Fakaakeake mei he KŌVITI-19
Ko e kakai tokolahi te nau kei ongoʻi puke pē mei he KŌVITI-19 neongo kuo ʻikai ke nau kei maʻu ʻa e vailasí. Fakaʻatā ho sinó ke ne maʻu ha mālōlō feʻunga mo e taimi ke fakaakeake lelei ai.
ʻOku totonu ke ke tatali ʻi he māhina ʻe 6 hili hoʻo puké, peá ke toki maʻu ʻa hoʻo huhu maluʻi tousi hokó. ʻE fakapapauʻi heni ʻokú ke maʻu ʻa e maluʻi lelei taha mei he vailasí.
ʻE lava ke toe vave pē haʻo puke ʻi he KŌVITI-19, ʻi ha ʻosi pē ha uike ʻe 4 hili ʻa hoʻo fakaakeaké. Kapau ʻokú ke maʻu ha ngaahi fakaʻilonga hili ha uike ʻe 4 pe lahi ange hili ʻa hoʻo puké, ʻoku totonu ke ke sivi.
Ko e KŌVITI lōloá ko e taimi ia ʻokú ke ongoʻi ai ʻa e ngaahi fakaʻilonga o e KŌVITI-19 ʻi ha māhina ʻe 3 pe lahi ange. ʻOku totonu ke ke sio leva sio ki hoʻo toketaá ʻa ia te ne lava ke tokoniʻi koe ke levaʻi ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻokú ke maʻú pe te ne ʻave koe ki ha toketā sipesialisi kapau ʻe fiemaʻu.
Maʻu ha fakamatala lahiange ʻi he KŌVITI .
Kapau ko ha taha feohi vāofi koe
ʻOkú ke tuʻu laveangofua ke puke ʻi he KŌVITI-19 kapau ʻokú mo nofo fakataha pe naʻá ke feohi vāofi mo ha taha naʻa' ne maʻu ha ola positivi.
ʻOku totonu ke ke siofi e ngaahi fakaʻilongá peá ke sivi maʻu pē ʻi ha ʻaho ʻe 7 hokohoko he ngaahi ʻaho ko ia hili ʻa hoʻo feohi vāofi mo e tokotaha naʻá ne maʻu ʻa e ola positiví. Lolotonga ʻa e taimi ko ení, ʻoku fokotuʻu atu koe:
- ke fakamamaʻo mei he ngaahi falemahakí, ngaahi ʻapi tauhi kau vaivaí, mo e ngaahi sēvesi ki he kau faingataʻaʻia fakaesinó
- tui ha maasi ʻi hoʻo mavahe mei ho falé, kau ai ʻa e heka ʻi he meʻalele maʻae kakaí pea mo ha ngaahi feituʻu ʻi ha fale ʻo hangē koe ngāué pe akoʻangá
- tuku ʻa e ʻeá foʻou ke feʻaluʻaki ʻi he ngaahi feituʻu ʻo ha fale ʻi hano fakaavaava ʻa e ngaahi matapā sioʻatá, he taimi kotoa pē ʻoku faingamālie aí
Ki ha fakamatala lahiange ki he Lisi vakaiʻi ʻo e feohi .
Reviewed 02 August 2023